Ativista Asidente

Kabas Mean Nurak nia istoria.

David Scott, residente hosi Port Philip nebe nia familia iha ligasaun ho rai Timor Loro Sae liu hosi kabas mean nurak. Uluk David servisu hanesan marineiru iha ro-ahi HMAS Arunta nebe Japones sira tau nomba iha fulan Janeiru tinan 1943. Istoria konaba evakuasaun ida ema sei koalia manas hela entre marineiru sira, bainhira David tama servisu hanesan marineiru, Anti Aviaun Gunner.

Kabas Mean Nurak hahu iha David nia familia bainhira David nia aman-banin, William Leggat, nebe komanda Batailaun 2/40th haruka atu ba defende Kupang ho kampu aviasaun iha Olandes Timor Osidental, hamutuk ho kolonel van Straaten nebe hosi Java sira nain rua ba hasoru malu ho governador hosi Timor Portuguese iha fulan Dezembru 1941. William Leggat tuir deit ordem nebe la dun los mai hosi politiku sira iha Australia. Desisaun hirak nee halo Timor oan terus no fakar ra’an halo Timor hanesan koloni Australia ho Indonesia, Japones ho ulun boot koloni Portugues. William Leggatt ho van Straaten hato’o mensajen ba Portugues ho Holandes katak tropa Australia atu tun ho defende rai Timor Portugues hosi atakasaun Japones. Japones la ataka Timor iha fulan rua nia laran tamba rasaun stratejik, ho Japones nunka harak atu estraga Portugal nia neutralidade.

David haktuir Australia nia istoria nebe iha relasaun ho Timor Loro Sae nia istoria. Nia hakerek livru ida titulu” Ativista Asidente,” nia hatete katak nia hakerek livru ida nee tamba nia iha esperiensia durante tinan tolu-nulu hafoin Indonesia tama ho okupa Timor Loro Sae iha 1975, naton nee nia iha Timor hela. Nia entre ema tasi-balu nain hat nebe hare ho matan juramentu membru kabinete Komite Sentral Fretilin nia iha loron 28 fulan Novembru 1975.

Naton ema halo juramentu nee, nia hamrik iha varanda governador nia uma iha Dili leten, hodi hakerek “ juramentu nee ema barak mak hare – feto lubun ida, labarik ho katuas, ho mane klosan sira nebe resisti funu avansadu klandestina hasoru Indonesia”. Naton nee Xanana lao ba mai hasai let-rato.

Consellu Australiano fo tulun ba rai kiak (Australian Council for Overseas Aid) mak husu David ba iha Timor Lorosae, konsellu nee haruka ha-han ba Timor Loro Sae hafoin konflitu entre UDT ho Fretilin iha fulan Agostu 1975. Sira haruka David ba Timor Lorosae atu buka tuir sa ida mak atu mosu hafoin Fretilin deklara independensia.

Iha posisaun ida nee susar tebe-tebes ba David atu sai hosi Dili durante transformasaun hosi koloni Portugues, momentu ida nebe Timor hetan ukun rasik-aan hafoin tinan atus haat nia laran, nune David sinti katak nia tenki hela iha neba atu bele fo atensaun ba ema Australia ho komunidade internasional konaba buat nebe mak akontese iha Timor Lorosae. Espesialmente nia hatene istoria nebe nia rona hosi Arunta iha tinan 1943, konaba resiko ho fo vida ba sakrifisu, ema Timor fo ona sakrifisu ba Australiano sira iha tempo ida nee. Nia hatene mos ni-nia gerasaun nia moral, se ema Timor husik sira monu ba Japones nia liman sira bele terus barak.

Ita ema iha sentimentu moral hanesan nee, maibe nasaun la iha sentimentu hanesan nee, ida nee mak tema iha istoria relasaun entre Timor Loro Sae. Sentimentu ida nee mak halo David sai ativista fo tulun ba Timor Loro Sae iha tinan tolu-nulu nia laran.

Laran ba liur – Resistensia ho Australia nia espozisaun.

Hanesan belun diak Ramos Horta nia (agora Ministru Estranjeiru Timor Loro Sae nia), David servisu hamutuk ho nia iha liur durante tinan tolu nulu nia laran. Nia hakerek livru ida titulu: Laran ba liur – resistensia ho Australia nia espozisaun, oras nee hein deit atu publika.

Bainhira nia fila fali mai Australia David halaok enkontru ida iha Melbourne, enkontru nee nia resultadu mak forma Australia East Timor Association (AETA) iha loron hitu fulan Decembru 1975, assosiasaun nee sei servisu atu eduka povo Australiano konaba buat nebe mak akontese iha Timor Loro Sae desde forma too ohin loron.

David nia istoria la hanesan ho livru sira seluk nebe hau le tia ona, tamba nia peskiza akontesimentus istoria politik invasaun Indonesia ho Australia nia politik antes, durante ho depois de okupasaun, usa dokumentus governu Australia nia ho Kabineti Diariu Sekretu Funu Japones nia. Hanesan nia haktuir iha nia introdusaun:

Laos hanesan retratu diak ida nune la susar atu fo sai informasaun foun, konesimentus ho interpretasaun, tuir hau nia deskobre povo Timor Loro Sae hetan traisaun laos dala ida deit, maibe dala hat durante ita ema nia moris. Australia nasaun ida nebe la fo laran ba Timor Loro Sae.

Traisaun.

Tuir mai nee lia fuan hasai hosi David nia livru manuskritu nebe haktuir traisaun hat tuir formulariu sinoptika nia.

Traisaun primeiru iha Segunda Guerra Mundial – 1942.

Australia propoen katak atu sobu Portuguese nia neutralidade atu haruka tropa Holandes mak toma konta politik ida nee. Nune Japaun atu la bele iha intensaun okupa Timor Loro Sae, maibe sira okupa duni Timor Loro Sae durante tinan hat nia laran nebe ema Timor hetan terus barak ho lakon ema rihun hat nulu. Se ema istoriador sira hatene buat hirak nee, maibe sira la rekonese.

Traisaun segundu iha 1975 – Gough Whitlam.

Primeiru Ministru Gough Whitlam deklara nia suporte ba intergasaun Timor Loro Sae ho Indonesia antes de Suharto hanoin atu tama iha Timor Loro Sae.

La dun iha nesesario atu fo kritika ba Whitlam tamba tuir los nia prevene invasaun Indonesia. Nia la iha seriu tentativa, maibe nia hatete katak dame ho autodeterminsaun hanesan kondisaun ida fo forsa ba nia suporte ba integrasaun.

Whitlam nia posisaun nee tuir los hetan apoia hosi UN, Norte Amerika, Reinu Unidu, rai demokrasia osidental ho nasaun independente terseiru mundu, nune bele evita invasaun.

Traisaun terseiru – promete seguransa hosi ONU iha 1999.

Traisaun terseiru mais ou menus hanesan traisaun ida nebe for susar tebe-tebes ho la iha kondisional. Povo Timor Loro Sae hetan garantia seguransa iha referendum 1999 atu hili integrasaun ou independensia tuir ONU nia resolusaun. Maibe povo Timor ema soe ba Indonesia nia tropa ho nia milisias.

Hafoin Indonesia ho milisias sobu rahun Timor Loro Sae, John Howard, Primeiru Ministru Australia nia hetan apoia popular hosi povo Australia atu halo buat ruma iha Timor Loro Sae ho atu fo nia tropa ho lideransa ba forsa ONU nia. Desisaun ida nee perigu tebe-tebes. Se General Peter Cosgrove la halaok buat hirak nee ho kuidadu tropa Australia bele mate barak ho bele akontese funu entre Australia ho Indonesia nia forsa. Ikusmai parese Australia haloos tia nia traisaun nebe nia halo iha tinan uluk.

Traisaun quartu – 1999 Australia subar intelijensia nia konesimentu.

Iha mos traisaun hat nebe Australia halo dala ida tan. Governu Australia subar sira nia konesimentu konaba tropa Indonesia ho milisias nia plano atu for terror ba povo Timor Loro Sae atu hili integrasaun nune mos sira iha plano atu sobu rahun Timor Loro Sae bainhira povo Timor Loro Sae hili independensia. Tuir los sira usa sira nia konesimentu ida nee atu taka netik tropa Indonesia ho milisias atu la bele terror ho sobu rahun Timor Loro Sae.

Konflitu entre nesesidade Australia nia atu manten relasaun diak ho Indonesia ho simu umillasaun, hosi sorin seluk protesaun povo Timor Loro Sae nia sofrimentu nebe resolve tia ona, terus nebe sempre hetan, nebe halo Indonesia laran malirin.

Australia taka intelijensia nia konesimentu. Sasan barak iha Timor Loro Sae ema sobu tia ona ho ema liu rihun atus rua lima nulu obriga halai ba Timor Osidental. Jakarta dala ida tan ho nia makerek dulas-lia nebe susar atu esplika, problema nebe domina Australia nia relasaun ho Indonesia iha tinan barak.

Australia nia arkivu 1974/75

Dokumentus Australia nia fo sai surat ofisial governu nia hosi senor Whitlam ho Richard Woolcott, ho grupu kiik ofisial sira seluk. Sira konfirma popular persepsaun konaba Australia nia envolvimentu. Nia haksesuk katak dokumentus hosi Australia ho balun hosi Norte Amercano suporte vista katak tuir los invasaun nee bele evita. Lideransa Australia tuir los hetan suporte hosi Norte Amercano, ONU, nasaun demokrasia osidental ho nasaun tereseiru mundu. Papel primeiru ministru Australia nia, Gought Whitlam, nia motivu ho influensia bele konsidera. Tuir David nia vista katak boot Australia sira kompromete Australia nia relasaun ho Indonesia durante tinan rua nulu resin lima nia laran.

Manipulasaun politik Australia nia 1974/75.

David klaru hakfodak konaba buat nebe mak nia hetan: manipulasaun politik Australia nia iha tinan 1974/75 hatudu katak halo oinsa governu lohi ho bosok povo nebe la tuir sira nia direitu demokrasia atu hatene buat nebe mak desidi lori povo nia naran. Buat hirak nee fo atensaun ba tempo agora nebe funu hasoru terorrismu justifika hanesan 'batida pre-emptive strikes', mudansa regime, persepsaun manajemen, ho kontra direitu fundamental nebe halo ema hanoin ba George Orwell 1984. Hanesan Primeiru Ministru Australia nia Ben Chifley deklara; liberdade nunka hetan ameasa barak bainhira ita defende ita nia direitu.