Iha tinan 2002 hau hasoru Clandestine Cleo, belun ida hosi Timor Lorosae iha Pt Phillip nebe lakoi hatete sai naran. Hau lakoi hatete barak konaba nia servisu, ou nia identifikasaun. Nia iha copia livru ida titulu The Double Reds of Timor, hakerek hanesan nia memoria ho Forsa Sparrow iha Timor Portugues iha tinan 1941-42. Tuir mai nee sumariu istoria aterrajen no poezia ida.

Poezia Aterrajen

Kabas Mean Nurak lakon no terus hahu entre povo iha Australia no Timor Lorosae bainhira Australia tama iha Timor Portugues, teritoriu neutralidade iha loron 17 Dezembru 1941.

Ema hotu-hotu iha Timor no iha Australia fiar katak povo Timorense mate liu 40,000 (rihun hat nulu) durante Segunda Guerra Mundial, tamba stratejik Australia nia. Iha Australia uniku memorial formal ba tropa sira nee no ema hirak nebe fo tulun ba soldadu Austaralia mak Wilson Promenade iha Victoria.

Archie Campbell revela nia istoria konaba desisaun atu tama teritoriu netralidade iha nia istoria konaba 2/2nd Kompania Independente hanesan Forsa Sparrow, nia dehan ho nia lia fuan tuir mai nee:

Nee hanesan desisaun inkomun, nebe kontra lei internasional no (too ohin loron) buat ida ke so funu-maluk mak espera atu halo.

Tropa sira hader sedu, no gasta tempu zigzag liu hosi ikan semo iha Tasi Timor atu evita imaginasaun sumarinu Jopnes nia, no koverta rua bolu Ballarat no Westralia mak taka sira. Tensaun manas tebe-tebes tamba tropa sira antisipa sira nia primeiru akomplamentu depois de treinu no preparasaun iha fulan hira nia laran.

Nee hanesan ahi-suar ida, tamba governu Portugues nebe la konese Australianu sira deside ona atu entrega rai ida nee, no ema sivil Portugues ida ho laran midar loke nia xapeu fo kumprimentu ba sira.

Iha atmosfera ida nee mak Jim Smailes hakerek poezia ida tuir mai nee:

Ami sela no tula sasan ba kotuk
no kedok bero besik ba tasi ibun,
atu halo istoria iha aterrajen ida nee
no atu hanoin-hi’as iha loron ikus,
ami halai ba tasi ibun ho kilat karegadu
no ataka aeroportu
bainhira ami nia hanoin fila fali ba loron labarik nia
no sira nebe ami lao hela iha uma
Ne’e halo Australia naran boot
iha rai no tasi
Aeroportu Dili tekin rekorde
Hanesan mos Gallipoli

La iha mane ida klosan ka katuas
Hakarak hau dehan fali
Halo oin-sa ami hola aeroportu Dili
no dalan hotu-hotu iha Dili,
hau la koi haktuir aik-nanoik ida nee
husik ba ema seluk mak haktuir
buat hotu-hotu hau hakarak hatete bainhira hau hakerek ba uma mak,
“maluk sira hau la iha perigu no hau diak.”
ami fiar ba Australia nia Inan,
no Inglaterra tenki hetan liberdade
Grasa ba Maromak ami iha tia ona Marina
no segundo AIC

‘The Double Red of Timor’ Archie Campbell, 1995,
John Burridge Military Antiques mak publika.

Archie termina istoria konaba aterrajen nee ho komentariu oan ida” ami nia sala boot ida mak kalan-kalan sai ba liur hein atu funu-maluk ataka ami. Ami hetan atake, maibe atake nee mai hosi susuk tokon ba tokon.

Belun ida nee hari ikus ona hosi ema mane klosan sira nebe fo vida ba ‘sparrows’. Maibe funu-maluk primeiru sira tenki hasoru mak Malaria nune’e mos ba ema nebe hakarak ba visita Timor tenki kuidadu ho Malaria. Liuliu iha Suai nebe hela iha rai tetuk nune’e perigu atu hetan Malaria.